Crna ruka – drugo izdanje
Knjiga o najkontroverznijoj pojavi novije srpske istorije, dubokim i zapetljanim tragovima Crne ruke. Majski prevrat, ubistvo kralja Aleksandra Obrenovića, atentant u Sarajevu, atentat na regenta Aleksandra, Solunski proces.
Težište u knjizi stavljeno je na kazivanje o tajnom oficirskom udruženju „Ujedinjenje ili smrt”, nazvanom Crna ruka. Posebna pažnja, pri tom, posvećena je nastojanjima prvaka ovog udruženja da postanu odlučujući faktor u zemlji da, pored drugog, zbace s prestola kralja Petra Karađorđevića i njegovu dinastiju.
Osnovu knjige čini arhivska građa iz stranih i domaćih arhiva. Iz domaćih arhiva korišćena je i ona građa, koja je, iz raznih razloga, pa i političkih, svrstana u suspektnu, kao i građa preko koje su istoriografija i publicistika, takođe iz raznih razloga, uglavnom prešle kao da ona i ne postoji. To, pored ostalog, važi za neobjavljene dnevnike i zabeleške ličnosti koje su bile u prilici da saznaju za mnoge tajne, koje za svog života nisu smele ili nisu mogle da obelodane.
Vasa Kazimirović
Vasa Kazimirović
Vasa Kazimirović je završio gimnaziju i studije istorijskih nauka u Beogradu. Radio je u Radio Beogradu kao urednik programa na nemačkom jeziku, a zatim kao direktor Izdavačkog centra Beograd pres i pokretač i glavni urednik listova i edicija: Tribina, Nova knjiga i Danas.
Šezdesetih godina živeo je u Austriji, Nemačkoj i Švajcarskoj, gde se bavio istraživanjem i prikupljanjem građe iz novije srpske i jugoslovenske istorije. Bio je neumoran radnik, veliki istraživač. Njegovo dugotrajno i temeljno proučavanje Bečkog arhiva bacilo je novo svetlo na neke ključne ličnosti i događaje novije srpske istorije: Nikolu Pašića, Obrenoviće, kralja Petra I i Aleksandra Karađorđevića, kao i na srpsku oficirsku elitu.
U poslednjih deset godina svoga života objavio je četiri velika dela: „NDH u svetlu nemačkih dokumenata i dnevnika generala Glejza fon Horstenaua“, „Nikola Pašić i njegovo doba 1845 – 1926“, za koje mu je dodeljena NIN- ova nagrada za publicistiku, „Srbija i Jugoslavija od 1914. do 1945. godine“ u četiri toma, izdavački poduhvat 1995. godine i monografiju „Crna ruka“.
Još nema komentara.